Vrijeme koje poput pijeska teče kroz prste

Jer. 11, 1-13

1 Riječ koju je Jahve uputio Jeremiji: 2 “Govori Judejcima i Jeruzalemcima. 4 riječi koje sam zapovjedio ocima vašim kad sam ih izveo iz zemlje egipatske, iz one peći ražarene, govoreći: Poslušajte glas moj i činite sve što vam zapovjedim: tada ćete biti narod moj, a ja vaš Bog, 7 Jer sam ozbiljno opominjao očeve vaše kad sam ih izvodio iz zemlje egipatske i do danas ih neumorno opominjem: Poslušajte glas moj! 9 I reče mi Jahve: “Zavjera je među Judejcima i Jeruzalemcima. 10 Vratiše se bezakonjima svojih otaca koji se oglušiše na moje riječi, pa trčahu za tuđim bogovima da im služe. Dom Izraelov i dom Judin prekršiše Savez moj koji sam sklopio s ocima njihovim.” 11 Zato ovako govori Jahve: “Evo, dovest ću na njih zlo kojemu neće umaći; vapit će k meni, ali ih ja neću slušati. 12 Onda neka gradovi judejski i žitelji jeruzalemski vapiju k bogovima kojima kade, ali im oni neće pomoći u vrijeme nevolje!

 

Bilo je to uvodno čitanje na mjesečnom susretu ZBS-a Sisak, koji se održao na nedjelju Krista Kralja.

U tumačenju tih riječi Svetoga pisma, velečasni Nikola Majcen govorio je o savezu, koji se ne odnosi samo na Judejce i Jeruzalemce. On se odnosi na sve ljude, osobito kada govorimo o braku. Upravo kada govorimo o braku, mi na osobit način govorimo o savezu dvoje ljudi i našega Gospodina.  Jer, naša ljubav, ljubav muža i žene, slika je Krista koji ljubi svoju Crkvu. On nas je izveo iz samoće i uputio jedno na drugoga s porukom da čuvamo ovaj savez i našu ljubav. To je savez na koji smo pozvani.

Naši životi, na žalost, puni su tegoba, od koji bi najradije pobjegli, no ne smijemo i ne možemo. Moramo se nositi s njima. Jer, ako želimo zbaciti svoj križ, on postaje prokletstvo. Isus nas poziva da prihvatimo svoj križ i on tako postaje blagoslov. Dijeljenje njegove težine s bračnim partnerom postaje olakšanje. A najmoćnije oružje kojim olakšavamo nošenje bremena i tereta je međusobni dijalog, jer ništa drugo ne pomaže. Često puta nam se čini da nam vrijeme teče poput pijeska kroz prste. Pokušavamo stisnuti šaku, no nema pomoći. Život nas melje, a jedan od najčešćih problema je materijalna sigurnost. Pitanje „Kako dalje?“ prečesto se odnosi na naše odnose i ugrožava temeljne potrebe. Biti voljen. Biti prihvaćen.

U međusobnom dijeljenju svoja iskustva u nošenju sa svakodnevnim životnim prilikama i neprilikama, otvoreno, životno i nadasve iskreno s nama su podijelili naši koordinatori Ivana i Boris Bjelić.

Govoreći o svojoj svakodnevici, podijeli su s nama radost druženja uz jutarnju kavicu uz koju s mirom i spokojem započinju svoj dan, razmjenjuju misli, osjećaje, planiraju i dogovaraju se. Osjećaju se tako čvrsti, a njihov savez može odoljeti svakoj kušnji i napasti. Ako dijalog izostane komunikacija postaje sve teža, a nerazumijevanje sve veće.

Na svakome od nas je odluka da li ćemo se truditi njegovati našu komunikaciju i našu ljubav. Donoseći takvu odluku poboljšava se naš odnos, ali i cjelokupna atmosfera u kući. Mi ponovno osjećamo povjerenje, bliskost i obnovljenju ljubav.

Trenuci kada se čujemo sa svojim partnerom, neprocjenjivi su i moramo biti spremni boriti se za njih.

U nadi da nam je svima dijalog moćno oružje zaštite naših brakova i naše ljubavi prema bračnom partneru, od srca vas pozdravljaju članovi ZBS-a Sisak.